Ako pacijent pokazuje bilo kakve znakove životno ugrožavajućeg stanja, kao što je pospanost, epileptični napadi, poteškoće u disanju, povraćanje, nakon izloženosti otrovu odmah pozovite službu hitne medicinske pomoći. Hemijske opekotine, ako su u pitanju praškaste hemikalije očetkajte ih rukavicom ili komadom odjeće. Svu kontaminiranu odjeću skinite, pazeći da se vi ne kontaminirate tokom tog procesa. Ako je došlo do kontakta kiseline ili baze sa kožom ili okom odmah započnite sa ispiranjem zahvaćenog područja velikim količinama vode. Progutani otrovi, nemojte žrtvama ništa davati na usta jer može biti štetno. Nema adekvatnog dokaza da uzimanje vode ili mlijeka donosi benefit ovim pacijentima tokom pružanja prve pomoći.

U svakodnevnom govoru često koristimo riječ "šok" sa značenjima koja se razlikuju od njegove medicinske definicije. Šok u medicinskom smislu znači po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi koje može imati različite uzroke i mehanizme nastanka. Najčešći uzroci šoka:

  • Veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja.
  • Teške ozljede - prijelomi, opsežne opekline, prignječenja udova, strijelne ozljede, ozljede stomaka,grudnog koša i dr.
  • Anafilaktička reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se može javiti kod uboda insekata ili primjene nekih lijekova.
  • Srčani infarkt.
  • Sepsa - teška infekcija s pojavom bakterija u krvi.
  • Veliki gubitak tjelesnih tekućina povraćanjem, prolivom i znojenjem.
  • Bol i strah potpomažu razvoj šoka.
  • Znakovi šoka
  • Koža je blijeda i hladna, orošena ljepljivim znojem.
  • Usne i prsti mogu biti modri.
  • Puls je ubrzan i teško opipljiv.
  • Disanje je ubrzano i površno.
  • Osjećaj hladnoće.
  • Žeđ, mučnina i ponekad povraćanje.
  • Nemir i uzbuđenost koji s pogoršanjem šoka prelaze u apatiju i nezainteresovanost. Pacijent više ne zapomaže, a pogled mu je odsutan.

Postupak:

Zaustavite krvarenje, previjte rane, imobilišite prijelome.

Ozlijeđenik ili pacijent u šoku treba da leži s lagano uzdignutim nogama. Pokrijte ga.

Ne ostavljajte ga samog, nastojte ga ohrabriti i pružiti mu osjećaj sigurnosti.

NE dajte mu hranu niti piće. Samo ako je prijevoz do bolnice dugotrajan i ako ste sigurni da nema ozljede stomaka niti krvarenja iz probavnih organa, možete mu povremeno davati manje količine vode ili čaja.

NE koristite izvore toplote poput termofora ili toplog crijepa za zagrijevanje osobe u šoku.

Ako je gubitak svijesti prouzrokovan ozljedom (npr. Saobraćajnom nesrećom ili padom s visine), moramo posumnjati i na mogućnost povrede kičme. Za okretanje su tada potrebne dvije osobe. Dok jedna polagano okreće trup bolesnika, druga za to vrijeme pridržava glavu u neutralnom položaju, tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajući savijanje i rotaciju vrata. Ukoliko ste sami na mjestu nezgode, ozlijeđenog morate okrenuti sami, jer je opasnost od gušenja veća od rizika povrede kičmene moždine.

U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni mišići omlohave. Ako onesviješćeni leži na leđima, dolazi do spuštanja donje vilice i jezika koji može zatvoriti disajni put. Moguće je i gušenje vlastitim povraćenim sadržajem. Stoga onesviješćeni mora ležati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema nazad. Time se osigurava prohodnost disajnog puta jer se jezik odmiče od zadnje strane ždrijela i omogućava se isticanje sline, krvi i povraćenog sadržaja iz usta.

Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne opskrbljenosti krvlju. Najčešći uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija (žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom. Preduslov za nastanak ovakvog začepljenja je razvijena ateroskleroza krvnih žila. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkt.

Kada posumnjati na infarkt ?

Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar. Navešćemo samo najčešće simptome koji bi trebalo da pobude sumnju i potaknu bolesnika ili okolinu da zatraži ljekarsku pomoć. Bol u prsima - bolesnici je često opisuju kao "pritisak" ili "stezanje". Može se širiti u lijevo (rijeđe desno) rame i ruku, vrat, vilicu. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu stomaka. Blijeda i znojem orošena koža. Mučnina i povraćanje. Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je moguć i infarkt bez bolova. Takođe, sve navedene tegobe mogu se javiti i kod drugih, često bezazlenih bolesti i stanja.

Postupak

Bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti ikakvo naprezanje. Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju - Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik. Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite bolesnika što prije u bolnicu. Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.

 

Nacionalni vodič u kardiologiji - Akutni infarkt miokarda

Veličina slova